Rad od kuće u BiH: Radnici ne žele biti tretirani kao potrošna roba, poslodavci štite sebe

Pandemija koronavirusa pokrenula je pitanje reformi radnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini u kontekstu rada od kuće, što je i rezultiralo pokretanjem izmjena Zakonu o radu u Federaciji BiH. Međutim, to je donijelo nove tenzije između poslodavaca i sindikata koji ne mogu pronaći "zajednički jezik".

Dok, s jedne strane, poslodavci u FBiH smatraju da izmjene Zakona o radu koje su oni predložili ni u kom slučaju ne idu na štetu radnika, iz Saveza samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) ne slažu se s njihovim prijedlozima, zbog čega su sačinili svoj tekst Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o radu, piše Klix.ba.

Vrijedi podsjetiti da je u sadašnjim zakonima o radu u oba entiteta u BiH definiran i rad o kuće.

"Ugovor o radu može se zaključiti radi obavljanja poslova i izvan prostorija poslodavca kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji osigura radnik, u skladu s kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu", navodi se u Članu 26 Zakona o radu FBiH.

 

Upravo zbog toga predstavnici Saveza samostalnih sindikata nisu dozvolili upućivanje izmjena Zakona o radu u hitnu parlamentarnu proceduru, a koje su skrojili poslodavci i Vlada FBiH. Ovakvo ishitreno donošenje zakona, kako kažu, u mnogome bi oštetilo radnike.

Na štetu radnika

"Mi ni do sada nismo imali problem u smislu dogovora između poslodavca i radnika za rad od kuće. Međutim, svaka od odredbi izmjena Zakona o radu koju predlažu Vlada FBiH i poslodavci, ne samo rad od kuće, je išla na štetu radnika. Kada su od nas tražili da se amandmanski očitujemo, jednostavno nije bilo moguće amandmanski popraviti takvo zakonsko rješenje", kazao nam je predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović.

Najveći problem, ističe Šatorović, jeste što poslodavci svojim izmjenama Zakona o radu predviđaju rad od 72 sata tjedno za plaću koja je niža od najniže, te poništavanje svih kolektivnih ugovora, odnosno alata koji reguliraju pravo radnika.

"Nevjerojatno je da se takvim zakonskim rješenjem omogućava poslodavcu da angažira radnika 72 sata tjedno za plaću od 300 KM. To fizički nije moguće, nit je pohvalno. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu, a koji je pripremio ekspertni tim SSSBiH, radnika kao glavnog faktora u oblasti rada stavlja na prvo mjesto, a ne kao dosadašnji prijedlozi Vlade FBiH i poslodavaca koji radnika tretiraju kao potrošnu robu koja je lako zamjenjiva", kazao nam je Šatorović.

 

U svom prijedlogu zakonskih izmjena sindikati su definirali da "poslodavac može u interesu zaštite radnika u vrijeme proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće donijeti posebnu odluku kojem će radnik privremeno rasporediti na rad od kuće". Posebno je naglašeno da rad od kuće ne može imati za posljedicu umanjenje prava radnika utvrđenih kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Još jedna važna zakonska izmjena u kontekstu rada o kuće koju predlažu sindikati jeste da radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada i vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće.

Manje plaće, neplaćeno odsustvo...

S druge strane, poslodavci su mišljenja kako je u sadašnjem Zakonu o radu vrlo površno riješeno pitanje rada o kuće, zbog čega su tražili hitno donošenje izmjena.

"Danas je rad od kuće definiran tako da prilikom sklapanja ugovora o radu definirate odmah da ćete raditi od kuće. Ne postoji zakonska mogućnost da u izvanrednim situacijama kao što je pandemija uputite radnika na rad od kuće. Mi smo ugradili u izmjene zakona i tu mogućnost da poslodavac u izvanrednim situacijama može poslati radnika na rad od kuće u punom radnom vremenu ili na dio radnog vremena", kazao nam je predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.

On je podcrtao kako je uvjeren da izmjene zakona koje predlažu poslodavci ni u kom slučaju ne idu na štetu radnika, naglašavajući da je njihov zakon izuzetno fleksibilan.

Podsjećamo na neke od odredbi Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu FBiH koje osuđuju sindikati. Poslodavci i Vlada FBiH predlažu da poslodavac može radniku umanjiti plaću tijekom stanja prirodne ili druge nesreće, da može radnika uputiti na neplaćeno odsustvo, da može radnike uputiti na korištenje preostalog godišnjeg odmora iz prethodne, ali i tekuće godine, da može preraspodijeliti radnika na rad od 72 sata tjedno, kao i na čekanje posla, piše Klix.ba.