Na snazi prekid vatre između Armenije i Azerbajdžana, obje strane kažu da se krši

Sporazum o prekidu vatre između Armenije i Azerbajdžana stupio je na snagu u podne po mjesnom vremenu, dogovoren nakon desetosatnih pregovora radi zaustavljanja sukoba koji dva tjedna potresaju područje Nagorno Karabah, no dvije strane međusobno se optužuju za kršenje.

Azerbajdžanske snage i vlasti Nagorno Karabaha, enklave koja je u sastavu Azerbajdžana, ali nastanjena Armencima, međusobno su se optuživale za bombardiranja i raketiranja u subotu ujutro i prije stupanja prekida vatre na snagu, a nastavile su i nakon podneva.

"Azerbajdžanske snage napale su u 12:05", nakon što je u podne po mjesnom vremenu (10 sati po srednjoeuropskom) prekid vatre stupio na snagu, objavilo je armensko ministarstvo obrane.

Protuoptužbu iznijela je azerbajdžanska strana.

 

"Neprijatelj bombardira nastanjena područja", objavilo je azerbajdžansko ministarstvo obrane 30 minuta iza podneva.

U gradu Stepanakertu, glavnome gradu Nagorno Karabaha, sirene su odjekivale prije podneva, a stanovnici su izašli na pragove svojih kuća prvi put nakon dana provedenih u skloništima u kojima su se nastojali štititi od bombardiranja, javlja dopisnik novinske agencije France presse.

Armenija i Azerbajdžan dogovorili su prekid vatre s humanitarnim ciljevima, pročitao je ruski šef diplomacije Sergej Lavrov rano u subotu nakon desetosatnih pregovora s kolegama iz dviju zemalja.

Prvi izravan kontakt od izbijanja sukoba krajem rujna

Sastanak ministara vanjskih poslova dviju zemalja bio je prvi izravan kontakt između Armenije i Azerbajdžana od izbijanja novog sukoba krajem rujna.

 

Enklava Nagorno Karabah, naseljena u sovjetsko doba većinskim kršćanskim Armencima i manjinskim šijitskim Azerima, odcijepila se od Azerbajdžana nakon raspada SSSR-a, izazvavši rat u kojem je od 1990. do 1994. poginulo oko 30.000 ljudi. Taj rat je zamrznut sporazumom o prekidu vatre iz 1994., no nastavila su se redovita razračunavanja te Washington, Pariz i Moskva, u svojstvu supredsjedatelja OESS-ove Skupine iz Minska, već skoro tri desetljeća posreduju u rješavanju pitanja Nagorno Karabaha.

Najnoviji sukob koji je izbio 27. rujna s 400 poginulih najgore je kršenje sporazuma iz 1994.

Europska unija upozorila je da bi novi sukob oko Nagorno Karabaha mogao prerasti u regionalni rat u koji bi bile uvučene i regionalne sile Turska i Rusija.

Turska je bliski saveznik Azerbajdžana, a Rusija ima potpisan obrambeni sporazum s Armenijom.

Nagorno Karabah sveukupno ima oko 140.000 stanovnika od kojih su 99 posto Armenci, a Azeri su izbjegli nakon rata 90-ih.