Više od 200.000 stanovnika Njemačke ima bh. podrijetlo

Njemačka ima preko 83 milijuna stanovnika, a 26 posto ih ima takozvano "migrantsko podrijetlo", objavio je Njemački ured za statistiku na temelju mikrocenzusa za 2019. godinu.

Ukupno to čini više od 21 milijun stanovnika koji su ili sami rođeni u inozemstvu, ili imaju barem jednog roditelja koji je rođen izvan Njemačke i ima (ili je imao) neko drugo državljanstvo. Među njima je oko 238.000 iz Srbije, dok je više od 232.000 podrijetlom sa Kosova. Od drugih zemalja iz regije najviše je onih iz Hrvatske, 415.000, dok ih je iz Bosne i Hercegovine 203.000, piše vecernji.ba.

U odnosu na prethodnu godinu to predstavlja porast stanovništva Njemačke sa stranim podrijetlom od 2,1 posto. U poređenju sa prethodnim godinama to je najmanje postotno povećanje te grupe građana u posljednjih deset godina.

Više od 11 milijuna građana sa migracionim podrijetlom ima njemačko državljanstvo i više od pola njih ga je dobilo rođenjem, dok je njih 23 posto primljeno u državljanstvo nakon dolaska u Njemačku i boravka određenog broja godina u zemlji. Jednako je velik udio i tzv. "kasnih useljenika" - osoba koje imaju pravo dolaska i naseljavanja u Njemačku jer su neki njihovi davni preci jednom odatle otišli u neku drugu zemlju.

 

Najviše takvih slučajeva ima u Rusiji, pa ne čudi da je udijelom po broju doseljenika u Njemačku Rusija na trećem mjestu sa 7 posto, odmah iza Turske (13 posto) i Poljske (11 posto).

Od ukupnog broja ljudi sa stranim podrijetlom je njih skoro 14 milijuna (65 posto) došlo iz neke druge europske zemlje, većinom iz neke od zemalja članica Europske unije. Tu se prije svega ističu Poljska, Rumunjskai Bugarska. Iz Azije ih je podrijetlom 4,6 milijuna, a oko milijun ih korijene ima u Africi. / vecernji.ba

Pročitajte još