Do 90.000 Hrvata bilo u doticaju s koronom, tek 8% steklo zaštitu

Testiranje 1.054 uzorka krvi na Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo pokazalo je da je u doticaju s koronom bilo samo 2,3 posto Hrvata, odnosno 24 testirana uzorka, kažu rezultati koje je otkrio Krunoslav Capak.

Prema gruboj računici, to znači da je u doticaju s koronom bilo 80.000-90.000 građana u Hrvatskoj, što je 25 puta više od 3.775 dosad potvrđenih slučajeva. To, međutim, ne znači da 90.000 Hrvata ima i imunitet. Njihova antitijela u krvi (IGG) pokazuju da su bili u doticaju s njom, no samo dva od 24 uzorka pokazala su i “zaštitnu razinu kvalitetnih neutralizirajućih protutijela”, prenosi 24sata.

Za njih se može s nešto većom sigurnošću reći da su imuni na koronu, makar niko ne zna koliko dugo taj imunitet, na novi virus, uopće traje. Opet preračunato, od najviše 90.000 hrvatskih građana koji su bili u doticaju s koronom, njih oko 7.200 ima i pravi imunitet, odnosno stečena neutralizirajuća antitijela.

U HZJZ-u pojašnjavaju da se i drugdje u Europi pokazalo da ima puno ljudi koji su se “susreli” s virusom, ali vrlo malo onih koji imaju i zaštitna antitijela. Dosadašnja istraživanja pokazuju i to da jači budući imunitet imaju oni koji su preboljeli teže simptome ove nove bolesti, za razliku od ljudi kod kojih su simptomi bili blaži, ili su čak bili potpuno bez njih, asimptomatski.

 

"Koliko imunitet traje, ne znamo. Sad bi, da bi se to doznalo, svakih nekoliko mjeseci trebalo, primjerice, testirati ove čiji nalazi pokazuju da imaju zaštitna antitijela", pojašnjava dr. sc. Tatjana Vilibić-Čavlek, voditeljica Odjela za virološku serologiju pri HZJZ-u.

To što serološki test pokazuje da je neko pozitivan, odnosno da je bio u doticaju s koronom, ne znači i da je imun, odnosno da ima zaštitna tijela.

Od 24 osobe za koje je dokazano da su bile u kontaktu s virusom, što je utvrđeno Eliza testom, samo dvije su imale tijela koja štite od virusa, potvrdio je Bernard Kaić iz HZJZ-a. Otkad je porastao broj novooboljelih, provodi se više testova na akutnu zarazu, pa ima petnaestak neotkrivenih slučajeva na svaki otkriveni.

Studija HZJZ-a je mala, dodao je Kaić, no postoji jak temelj za hipotezu da je manje od deset posto ljudi koji su bili u kontaktu s virusom steklo i imunitet na njega. Jačina bolesti ovisi i o količini virusa koji je ušao u čovjeka, no čini se da, kažu u HZJZ-u, količina utječe i na kasniji imunitet - manji je što je manje virusa ušlo u organizam.