Struja iz termoelektrana odlazi u povijest, BiH mora raditi na obnovljivim izvorima energije

Bez neriješenog pitanja uspostave registra naftnih i plinskih zaliha funkcionalnost unutarnjeg energetskog tržišta u BiH ne može se riješiti u skladu sa smjernicama koje je Europska unija zadala vlastima u BiH.

Kojom energijom raspolažemo

Ta funkcionalnost, prema istraživanju stručnjaka iz Inicijative za monitoring europskih integracija BiH, jednostavno, narušena je. Po njima, izbacivanje ugljena, uzimajući u obzir industrijsko i prometno nasljeđe BiH, bit će veoma težak i dugotrajan proces za državu jer energetska tranzicija k transeuropskim mrežama (TEN-T i TEN-e) podrazumijeva modernizaciju i promjenu koncepta tehnologije i prometa. Oni napominju kako je energetika, kao jedan od najznačajnijih sektora Europske unije, jedan od triju stupova na kojima je zasnovan EU te je zbog međusobnog utjecaja na druge gospodarske sektore iznimno važan dio politike kako BiH tako i EU-a. Energetske politike, zbog eksploatacije prirodnih resursa, značajno utječu i na okoliš, a okolišne politike sastavni su dio svih regulacija EU-a. Makroekonomsko stanje Bosne i Hercegovine uvelike ovisi o trenutačno dostupnim energetskim resursima i načinu na koji se njima raspolaže, pa stoga predstavlja važan dio gospodarstva. Godišnja proizvodnja električne energije u BiH iznosi od 15 do 17,5 GWh, od čega se u hidroelektranama proizvede oko 41,5%, u termoelektranama 56,5% i u industrijskim elektranama 2%. Oko 11% ukupno proizvedene električne energije se izveze, dok BiH uvozi energente poput prirodnog plina i nafte. Dok se uvjeti koje je EU zadao ne ispune, BiH neće moći biti dio europske Energetske zajednice i taj posao, bez obzira na ekonomsku ili političku krizu, bh. vlasti moraju riješiti.

Čista energija

 

Zbog toga je Državna regulatorna agencija (DERK) u svom izvješću o radu navela donošenje pravilnika u cilju harmonizacije, odnosno jednoznačnog uređenja pravila za rad mreža u vezi s priključivanjem na europsku Energetsku zajednicu po pravilima koje je navela Europska komisija. U tom cilju donesena je i okvirna energetska strategija Bosne i Hercegovine do 2035. U njoj se ističe kako zbog provedbe energetske tranzicije i odgovornosti prema okolišu BiH mora stvarati čistiju energiju i smanjiti negativan utjecaj na okoliš. Ti uvjeti su visoko u agendi BiH koja ju je usvojila te kontinuirano provodi razne inicijative koje su izravno i neizravno povezane s očuvanjem okoliša. Konkretno, Bosna i Hercegovina do 2028. godine preuzela je obvezu smanjenja SO2 za 95%, NOx za 62% i čvrstih čestica za 88%, u odnosu na 2014. godinu, za velika postrojenja za sagorijevanje. U terminima udjela OIE-a u bruto finalnoj potrošnji energije do 2020. godine usvojen je cilj ostvarenja udjela od 40%.