Arapović: Ako budemo disciplinirani, suzbijanje epidemije u BiH moguće je do početka ljeta

Od pojave koronavirusa u Mostaru jedan liječnik posebno se istaknuo i postao osoba koja građanima Hercegovine u ovoj izvanrednoj situaciji ulijeva nadu i kojoj građani vjeruju. Riječ je o dr. Jurici Arapoviću, infektologu SKB Mostar i članu Kriznog stožera HNŽ.

Nakon što je bila pozitivna jedna od njegovih kolegica, dr. Arapović postupio je odgovorno po uputi nadležnog epidemiologa i samoizolirao se na četrnaest dana. Iako vise fizički nije u bolnici, i dalje je maksimalno angažiran na suzbijanju epidemije i u kontaktu je s kolegama u bolnici i Kriznom stožeru. Pristao je na intervju za Večernji list kako bi širu javnost uputio u trenutačnu situaciju.

Doktore, 16. ožujka u mostarsku bolnicu stigao je prvi pacijent zaražen koronavirusom. Vi ste se već prije pripremali za tu situaciju. Kako od tada izgleda rad u COVID-bolnici i je li to upravo onako kako ste očekivali s obzirom na to da se nikada nije dogodila ni približno slična situacija u našem zdravstvenom sustavu?

Kada je riječ o bolesti COVID-19, to je prijetnja za čovječanstvo u 21. stoljeću. Cijeli svijet je u pripravnosti te će pandemija COVID-19, proglašena 11. ožujka 2020. godine, imati nesagledive posljedice ne samo na demografiju već i na svjetsko gospodarstvo. COVID-bolnica zapravo je proizašla iz tzv. drugog stupnja pripravnosti SKB-a Mostar na koronavirus tipa 2 infekciju (SARS-CoV-2) kada nas je zadesila situacija ulaska COVID-19 bolesnika u središnji objekt SKB-a Mostar. Kako su pristizali novooboljeli, bili smo prisiljeni proširivati izolaciju u zgradi stare kirurgije, prije svega zbog preveniranja širenja bolesti među medicinskim i nemedicinskim osobljem u službi SKB-a Mostar, što je uključilo izmještanje Uprave, Klinike za kožne i spolne bolesti te Klinike za fizijatriju i rehabilitaciju iz zgrade stare kirurgije. Upravo zahvaljujući Upravi i ovim dvjema klinikama s kojima smo dijelili istu zgradu, sve ovo bilo je moguće realizirati.

 

S obzirom na to da još uvijek dosta građana ne vjeruje da je situacija ozbiljna, možete li nam opisati kako izgleda jedan teži slučaj oboljelih?

Do sada je registrirano 202 COVID-19 bolesnika u HNŽ-u. Od toga broja imamo 6 evidentiranih smrtnih ishoda i nekoliko bolesnika na respiratoru koji se bore za život. Složit ćete se sa mnom da se radi o vrlo značajnoj smrtnosti za našu županiju, ali i za FBiH, gdje su do sada zabilježena ukupno 24 smrtna slučaja, što na ukupno 588 slučajeva COVID-19 (podatak zaključno s 13. travnja 2020. godine u 12 sati) predstavlja smrtnost od 4%. Ova bolest najčešće je blaga s blažim simptomima, a oko 20% bolesnika ima karakteristike srednje teške i teške bolesti, gdje ukupno njih 10% završi na liječenju u jedinicama intenzivnog liječenja s velikim postotkom smrtnog ishoda. Bolest je, rekao bih, podmukla. Komplicira se uz vrućicu i respiratorne tegobe u smislu ponestajanja zraka, kratkoću daha, kašalj i stezanje u prsištu. Obično bolesnici ne osjećaju značajnije tegobe, dok funkcija pluća može biti značajno narušena. Stoga, uz laboratorijske nalaze, slikanje pluća i mjerenje saturacije krvi kisikom predstavlja jedan od glavnih kriterija za procjenu težine bolesti. Patogeneza ove virusne bolesti još je uvijek nerazjašnjena te iz dana u dan učimo o njoj. Nadamo se da će svjetski zdravstveni autoriteti iznaći rješenje za trenutačnu zdravstvenu krizu i da ćemo, ako Bog da, riješiti problem sa sustavnim cijepljenjem iduće godine.

Prema vašem iskustvu, kako se obično razvija situacija kod oboljelih od prvog kontakta do prvih simptoma?

Od ulaska virusa u organizam do pojave prvih simptoma najčešće prođe 2 - 11 dana, a inkubacijsko razdoblje može biti i dulje, čak 25 dana. Zbog toga mjere ograničavanja kretanja sumnjivih slučajeva provode se sustavno kroz zdravstveni nadzor (samoizolacija) tijekom 14 dana od posljednjeg mogućeg kontakta. To je preporuka naših institucija i Europskog centra za kontrolu zaraznih bolesti.

Koliko se u bolnici u Mostaru nalazi pacijenata i kakvo je njihovo stanje? Imate li svu potrebnu opremu, ljudstvo i lijekove?

Trenutačno se u COVID-19 bolnici nalazi 27 bolesnika s kliničkom slikom teže i srednje teške bolesti, a 9 ih je na mehaničkoj ventilaciji. Ovo je broj koji uključuje bolesnike iz svih triju županija s područja od oko 450.000 žitelja. Kada je u pitanju oprema, nje kronično nedostaje, ali se sustavno i recipročno nabavlja. Nažalost, oprema je teško dostupna, tehnološki kapaciteti za produkciju opreme u BiH su manjkavi. Cijene u regiji su porasle više od 300%. SKB Mostar zapošljava 2300 ljudi i za sada nemamo deficita u kadru. Do sada je 13 zdravstvenih djelatnika pozitivno na COVID-19 te se uglavnom liječe u kućnim uvjetima, a jedan od njih je na liječenju u bolnici. Svi njihovi primarni kontakti su u samoizolaciji i za sada se ima dojam kako se služba SKB Mostar neometano organizira. Također, u COVID-19 bolnici, osim anesteziologa i infektologa, mobilizirano je 10-ak liječnika specijalista drugih srodnih medicinskih disciplina i na desetke medicinskih sestara i tehničara koji će se angažirati u daljnjem liječenju i nadzoru COVID-19 bolesnika. Svi oni se zajedno s medicinskim sestrama i tehničarima te drugim pomoćnim osobljem jako trude i nose s pandemijom. Drugim riječima, samo ako struka sustavno prihvati pandemiju COVID-19 kao problem svih medicinara, isti se može riješiti. Što se tiče lijekova, njih dobivamo donacijama od farmaceutskih kuća preko resornog federalnog ministarstva. Imam informacije da će uskoro dobiti još lijekova i drugih reagencija za dijagnostiku COVID-19.

 

Koliko je do sada oporavljenih? Javnost često negoduje što se to ne spominje, nego se samo ističu oboljeli i umrli.

Trenutačno je ukupno 588 oboljelih i 38 izliječenih COVID-19 bolesnika u FBiH. Budući da još nisu prošla četiri tjedna od otkrivanja prvih slučajeva u FBiH, smatram da će sljedećeg tjedna biti više slučajeva izlječenja. Smatra se da je prosjek za potpuni oporavak 28 dana. U HNŽ-u je do sada evidentirano 12 oporavljenih. Smatram kako će taj broj rasti s odmakom epidemije u idućim tjednima.

Mjere za sprječavanje širenja su takve kave jesu, epidemija se širi. Gdje smo sve u startu pogriješili?

U Federalnom kriznom stožeru pri FMZ (KS FMZ) prvi sastanak Savjetodavnog tijela za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti te svih ravnatelja županijskih zavoda za javno zdravstvo održali smo 30. siječnja, a nekoliko sati nakon toga Svjetska zdravstvena organizacija donijela je odluku o proglašenju COVID-19 međunarodnom prijetnjom za stanovnike. Od tada do danas KS FMZ je donio niz mjera, informacija, prijedloga, naredbi, što prema Vladi FBiH što Vijeću ministara. Prvo što smo uradili je bilo dopuniti postojeći zakon, a to je uključivalo svrstavanje novog koronavirusa (SARS-CoV-2), kao uzročnika bolesti COVID-19, virusom koji je prijetnja zdravlju pučanstva u FBiH. Također smo predložili mogućnost zatvaranja granica, na što predstavnici u Vijeću ministara nisu do dana današnjeg odgovorili. Vidimo da smo tek prošlog tjedna o tome počeli razmišljati, no, bojim se, prekasno. Svi naši slučajevi su uvezeni i sada imamo lokalnu transmisiju, a, bojim se, uskoro ćemo evidentirati slučajeve širenja zaraze unutar populacije kada nećemo moći epidemiološki pronaći izvor. To će biti veliki problem u borbi protiv COVID-19 pandemije. S druge strane, možda nismo dovoljno medijski upirali u takve mjere i medijski vršili svojevrsni pritisak na državnu razinu koja bi puno bolje koordinirala takve mjere i čija je to zadaća. COVID-19 će nam polučiti niz zaključaka, prvenstveno koliko smo bili i koliko smo mogli biti materijalno, tehnički i kadrovski spremni.

Čitluk je najveće žarište, oboljelih je sve više, dok se Konjic prilično smirio. Što je učinjeno u Konjicu da se epidemija prilično smirila i gdje je Čitluk pogriješio?

Zamislite da u Mostaru imate 450 oboljelih, svi bi se digli na noge. Cijela FBiH i cijela Hercegovina, siguran sam. U Čitluku imamo 81 oboljelih na 18.000 stanovnika, i to je ta korelacija. Stanje je ozbiljno. Imamo nekoliko klastera koji su pod kontrolom. Mislim da nije bilo veće pogreške zdravstva, no bilo je problema s pripravnosti. Naime, bolest je podmuklo ušla u najranjiviju skupinu društva te je s odmakom 10 - 15 dana prenesena na brojne žitelje diljem Hercegovine, od Posušja do Mostara. Sada je to poprilično pod nadzorom i vidjet ćemo idućih dana u kojem smjeru će se zaraza širiti. Zabrinjava me činjenica da je među zaraženima značajan broj starijih od 65 godina, što je svojevrsni rizik za nepovoljan ishod bolesti.

Slušaju li vlasti preporuke struke? Kakva je suradnja unutar Stožera s Vladom HNŽ-a i drugim stožerima i vladama?

Suradnja Stožera uime županijskog Ministarstva zdravstva i Stožera civilne zaštite HNŽ-a te Vlade HNŽ-a na izvrsnoj je razini. Svaki dan imamo koordinacijske sastanke s predsjednikom Vlade prof. dr. Nevenkom Hercegom i užim timom Ureda Vlade, gdje ih izvještavamo o prethodnom danu i preraspodjeljujemo daljnje aktivnosti, od mjera koje predlažemo do medijskih izvještavanja na press- konferencijama, koje su se pokazale dobrima zato što na svim razinama, ali napose stručnim, informiramo pučanstvo o trenutačnoj COVID-19 pandemiji u HNŽ-u, ali i šire. Nekada je možda lakše donositi odluke, no razboritošću u odlučivanju i pomnim analiziranjem mislim da se ispravno postupa u tome. Suradnja s Federalnim stožerom CZ trebala bi biti tješnja jer pravo na zdravlje jednako imaju sve županije, tako da donošenje ključnih odluka ipak treba donositi na federalnoj razini. Nažalost, prijedlog struke katkada ne ugleda svjetlo dana. To je bilo u slučaju prošle naredbe od 3. travnja 2020. kada struka, tj. KS FMZ, nije predložila liberaliziranje mjera prema starijim osobama niti za kretanje djece te otvaranje pojedinih trgovina; drugi put 10. travnja 2020. kada smo neuspješno predlagali zabranu kretanja građanima izvan mjesta prebivališta, ali i da se policijski sat vikendima revidira s obzirom na velike promete civila vikendom. Nikako nisam za liberalizaciju ovakvih mjera u jeku epidemije kada bi se upravo trebale donositi oprečne mjere, osobito vikendima, kada se pučanstvo malo više opusti i više kreće.

Je li zapovijed županijskog Stožera od 10. travnja 2020., po vama, opravdana?

Zapovijed zabrane kretanja izvan prebivališta raspravlja se od početka epidemije u HNŽ. Nažalost, nije razmatrana na federalnoj razini kada ju je ministar Mandić poslao uime KS FMZ, čiji sam član. No, povećan broj oboljelih u HNŽ, osobito u Čitluku, a i u Konjicu, Mostaru, Čapljini i Jablanici, i pitanje kada u drugim općinama, nagnao nas je na takvu odluku na županijskoj razini uime KS CZ HNŽ. Istu naredbu je donio i KS CZ ZHŽ, što će nam olakšati nadzor jer jako puno građana migrira na dnevnoj bazi između ovih dviju županija.

Kakve su vaše prognoze, kada će ova epidemija u BiH završiti?

Ako budemo disciplinirani, uz postupno uvođenje restriktivnijih mjera na terenu, mislim da bi kontrola i suzbijanje epidemije bili mogući do početka ljeta. No, sve ovisi o situaciji na terenu. S obzirom na narav bolesti, bilo što da se dogodi, bit ćemo kolektivno krivi jer jedino distanca i ograničeno kretanje mogu spriječiti širenje COVID-19, za koji nema cjepiva ni lijeka.

www.vecernji.ba

 

 

Pročitajte još