21 godina od ubojstva Joze Leutara, još se ne znaju počinitelji

Na današnji dan prije 21 godinu preminuo je Jozo Leutar, nekadašnji zamjenik ministra unutarnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine.

Leutar je preminuo 28. ožujka u sarajevskoj bolnici Koševo od posljedica ranjavanja nakon što je 16. ožujka 1999. godine u sarajevskom naselju Ciglane u ranim jutarnjim satima na njega izvršen atentat autobombom, piše Večernji list BiH. Počinitelji i nalogodavci ovog zločina ni do danas nisu otkriveni i procesuirani. Više od dvaju desetljeća traje borba da se dozna istina o ovom zločinu.

Lažni iskaz i optužbe

Istinu će biti jedino moguće doznati kada iz parapolicijskih i obavještajnih službi iščeznu oni koji su godinama prikrivali i podmetali dokaze te čak i prijetili, izmišljali. Najprije sa samim vozilom i eksplozivom koji je podmetnut pod vozilo koje je eksplodiralo u ranim jutarnjim satima. Leutar je teško ozlijeđen 16. ožujka 1999. kada je u službenom automobilu, kojim je iz stana putovao do sjedišta MUP-a, eksplodirala podmetnuta naprava. Najteži šrapnel koji mu je završio u glavi koštao ga je života. Uslijed teških ozljeda preminuo je 28. ožujka u sarajevskoj bolnici. Uz Leutara, u automobilu je bio i njegov vozač Željko Ćosić koji je također ozlijeđen, ali je preživio atentat. Ćosić je na temelju lažnog iskaza zaštićenog svjedoka bio osumnjičen kao atentator na Leutara, pa je bio i optužen te je u zatvoru proveo punih 30 mjeseci, a na kraju je pravomoćno oslobođen tih optužbi. Stvarni počinitelji ubojstva Joze Leutara i dalje su nepoznati, no službe bi ih mogle vrlo lako pronaći. Najprije treba započeti sa svjedočenjem Armana Jašarevića koji je vrlo kratko nakon ubojstva posvjedočio kako je bošnjački politički i policijski vrh odgovoran za njegovu likvidaciju. Do u potankosti je govorio o detaljima urote i pripreme ubojstva, no bošnjačke službe pod nadzorom zloglasnog MOS-a, a kasnije AID-a i uz asistenciju odabranih policijskih, pravosudnih i medijskih trabanata, odlučile su počiniti novi zločin. Za ubojstvo Leutara optužile su Hrvate, a na popisu onih koji nikada nisu optuženi između redova, uz ostala, stajalo je i ime tadašnjeg predsjednika HDZ-a BiH i hrvatskog člana bh. Predsjedništva Ante Jelavića. Sve to bio je sastavni dio obavještajne hobotnice kojom je upravljao SDA te je i danas održava živom i koristi po potrebi.

 

Nikada nisu ispitani

Kako bi ovaj monstruozni plan potvrdili, izabrali su kriminalca Merima Galijatovića za tajnoga svjedoka koji je jedno vrijeme bio član i Kažnjeničke bojne. No, tijekom postupka obrana je razvalila ovoga kriminalca, kao i njegove laži te uprla prstom na Faika Lušiju, Mehmeda Žilića, koji pak nikada nisu bili ispitani. Kada je prije nekoliko godina aktualizirana istraga u SIPA-i, protiv šefa toga tima i nekoliko članova mafijaška struktura AID-a je “isposlovala” prijave i suspenziju ovih dužnosnika. Nakon toga istraga je posve zaustavljena. Budući da je prošlo 20 godina od ovog zločina, prijeti nastupanje zastare. Naime, kako je ranije ustvrdio i Leutarov sin, istraga atentata smišljeno se godinama odugovlačila kako se ubojice i nalogodavci nikada ne bi pronašli te nastupila zastara od kaznenog progona. Po kaznenom zakonodavstvu BiH, istraga za djelo ubojstva zastarijeva nakon 20 godina, zbog čega je obitelj cijelo vrijeme inzistirala da se ovaj napad proglasi terorizmom.

 

Pročitajte još