BiH ima više trećeligaša nego Njemačka, Engleska i Francuska zajedno!

Sustav natjecanja u trećem razredu nogometau Bosni i Hercegovini potpuno je neprikladan i ne služi svrsi te je jedan od glavnih razloga loše kvalitete ovog sporta u našoj zemlji, piše Dnevni avaz.

U ovim ligama, koje se igraju u organizaciji nogometnih saveza Federacije BiH i Republike Srpske, sudjeluju čak 91 klub - 59 ih se natječe u Federaciji BiH, a 32 u manjem entitetu.

Uporedbe radi, u mnogo većoj Francuskoj u trećoj ligi sudjeluje 18 klubova, u Njemačkoj 20, a u Engleskoj 24. Paradoksalno je da se u BiH na istoj razini natječe skoro 100 klubova.

Tog problema svjestan je Irfan Durić, predsjednik Nogometnog saveza Federacije BiH.

"Jasno nam je da je ovakav sustav natjecanja neodrživ i da ne ispunjava svoju osnovnu svrhu, a to je razvoj mlađeg nogometa. Smatram da bi model s dvije lige od po 12 klubova bio prihvatljiv za Federaciju BiH i da bi ispunio svoju svrhu. Inicijativa za promjenu već je pokretana, došla je pred Skupštinu FSFBiH, ali je odbijena", kaže Durić.

Problem je u tome što čelnici županijskih nogometnih saveza u smanjivanju lige ne vide svoj interes. Njihovi članovi su delegati u Skupštini FSFBiH i FSRS i u situaciji su da odlučuju o sustavu natjecanja.

"Moja teza je od dolaska na ovu funkciju da pokušamo pronaći najbolji model i da se ide u reorganizaciju, ali su, prema mome mišljenju, kočnica županijski savezi. Mislim da je potrebno skraćenje lige na dvije s po 12 klubova, a i tu bismo imali problema da nađemo kvalitetne klubove, koji ispunjavaju uvjete", dodaje Durić.

Kotizacija koju svaki klub plaća na godišnjej razini, iznosi 2.000 KM, dok je, prema našem izvoru, prosječan proračun kluba u ovom rangu oko 100.000 KM. Prostom računicom dođe se do milijunskog iznosa koji društvena zajednica izdvaja za nefunkcionalnu aktivnost, koja nema kvalitetu, ne privlači navijače i sponzore i novac troši uglavnom iz proračuna.

"Pokušali smo i pokušavat ćemo smanjiti broj klubova u ovom rangu standardizacijom uvjeta, odnosno licenciranjem. Postoji prijedlog da se klub bez minimuma koji treba biti ispunjen, a to je da ima najmanje četiri razreda u mladom pogonu i najmanje 1.000 sjedalica na stadionu, neće moći natjecati", zaključio je Durić.

Do sada su savezi bili prinuđeni da prilikom licenciranja nekim klubovima gledaju kroz prste.

"Takva praksa brzo nam se osvetila u slučaju Borca iz Izačića, koji je, zbog nedostatka sredstava, odustao od natjecanja i pokvario nam cijelu ligu", kaže Durić.

RS: Reorganizacija za nekoliko godina

Prva liga Republike Srpske u nogometu od sezone 2019/2020. definitivno će brojati deset klubova, ali ova reorganizacija, bar za sada, neće obuhvaćati niže rangove natjecanja.

Prema riječima Gorana Ćejića, generalnog tajnika FSRS, o tome trenutno nema govora, ali će sigurno i skraćenje drugih liga u sljedećem razdoblju doći na red.

"Za sada ostaju dvije druge lige RS, svaka sa po 16 klubova. Sigurno je, međutim, da ćemo u skorijoj budućnosti razgovarati i o toj temi. Pretpostavljam da bi do reorganizacije moglo doći tek za nekoliko godina. Ove jeseni startuje Prva liga sa 10 klubova, za sljedeću nisam siguran da će biti promjena, koje bi se, ipak, mogle očekivati od sezone 2021/2022.", istaknuo je Ćejić, napomenuvši da je Savez svjestan teške situacije u kojoj se sport u BiH, generalno, nalazi i da čini sve što je u njegovoj moći da klubovima olakša rad.

U dvije grupe Druge lige u RS natječe se 32 kluba, koja tijekom jedne sezone (10 mjeseci) potroše 300.000 KM.

"Nije teško izračunati da nas jedna sezona košta najmanje 80.000 KM. Samo za 15 domaćih utakmica troškovi sudaca i delegata iznose 9.000 KM, dok za jedno gostovanje potrošimo prosječno oko 500 KM. Stipendije za igrački kadar su skoro 60.000 KM po sezoni, a kad tome dodamo opremu i ostale troškove, jasno je da muku mučimo da preživimo. Sve je teže naći izvor prihoda i sigurno treba razmišljati o smanjenju broja ekipa, ali i troškova natjecanja", naglasio je Ranko Stanarević, trener FK Karanovac.