Pojedine banke u Bosni i Hercegovini obavijestile su svoje klijente koji imaju kredite sa promjenjivom kamatnom stopom da će im kamate biti veće zbog rasta vrijednosti euribora.

Euribor bilježi postepeni blagi rast u posljednje vrijeme, ali riječ je malim promjenama koje barem za sada bitnije ne mijenjaju vrijednost europske međubankarske stope.

Zbog toga i razlike u rati kredita za klijente koji imaju ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu mogu biti minimalne. Ipak, čini se da je ovo zagrijavanje za promjenu ključne kamatne stope koju banke očigledno s nestrpljenjem očekuju.

Rujan ove godine trenutno se navodi kao ključni mjesec u kojem bi Europska centralna banka trebalo promijeniti ključnu kamatu, a što bi onda značilo i značajniji rast euribora, a samim tim i kamatnih stopa na kredite.

Posljednje očitovanje Europske centralne banke o ovim pitanju bilo je da će kamatne stope ostati na svojim sadašnjim razinama "barem do ljeta 2019", ali i da će stope ostati nepromijenjene "u svakom slučaju sve dok je to potrebno kako bi se osigurala kontinuirana konvergencija inflacije na razini koji je ispod, ali blizu 2 posto u odnosu na srednjoročnu vrijednost".

Bez obzira hoće li ECB donijeti odluku o promjeni politike kamata ili ne u rujnu, mnogi bankari i ekonomisti tvrde da će period niskih kamatnih stopa još dugo ostati, iako se njihov rast u narednom razdoblju može očekivati. Andreas Treichl, prvi čovjek Erste banke, tako je u nedavnom intervjuu za austrijski Kurier kazao da "ćemo morati da živjeti s veoma niskim kamatnim stopama u sljedećem desetljeću".

'' Čak i ako dođe do povećanja kamatne stope na kraju godine, u najboljem slučaju će nestati negativna stopa depozita za banke kod Europske centralne banke'', istaknuo je Treichl. Najveći dio kredita u Bosni i Hercegovini, 54,1 posto, vezan je valutnom klauzulom za euro, što znači da će biti pogođen rastom euribora.

Prema podacima Centralne banke BiH, od ukupnih 19,5 mlrd KM datih kredita, 10,5 milijardi KM je indeksirano u europskoj valuti. Od toga, 5,6 milijardi eura čine krediti stanovništvu, 4,2 mlrd KM privatnim poduzećima, a 261 mil KM javnim poduzećima, prenose Nezavisne novine.