Iako je trend smanjenja aktivnih kamatnih stopa u posljednje dvije godine na zadovoljstvo građana nastavljen, zbog čega je prosječna kamatna stopa na dugoročne kredite za prva tri mjeseca 2018. godine iznosila šest posto, ipak bi taj pozitivan trend mogao biti zaustavljen, piše Večernji list BiH.

Takvo upozorenje stiže od ekonomskih analitičara Centralne banke BiH koji su u svom izvješću istaknuli da su kamatne stope i početkom 2018. imale opadajući trend te se do kraja godine ne očekuje njihov rast, ali bi u idućim godinama moglo doći do porasta kamatnih stopa pod utjecajem budućih promjena monetarne politike u eurozoni.

- Ako banke u BiH ne bi smanjivale marže, rast kamatnih stopa u eurozoni u predstojećem razdoblju mogao bi utjecati na troškove financiranja kućanstava. Ako se uzme u obzir da prevladavaju krediti stanovništvu, odobreni s varijabilnom kamatnom stopom ili s razdobljem fiksacije kamatne stope do jedne godine, može se zaključiti da izloženost kućanstava riziku promjene kamatnih stopa nije zanemariva.

S obzirom na to da je neizvjestan jači rast raspoloživog dohotka stanovništva, čak i blaži rast kamatnih stopa bi za jedan dio kućanstava predstavljao značajno opterećenje i otežao bi otplatu kreditnih obveza. Iako kamatni rizik dobiva na značaju u razdoblju kada se može očekivati rast kamatnih stopa na međunarodnim tržištima, on se posljednjih godina u bh. bankarskom sektoru djelomično ublažava povećanim obujmom kreditiranja uz fiksnu kamatnu stopu ili produljenjem razdoblja fiksacije kamatne stope”, stoji u analizi Centralne banke BiH.

Zbog niže kamatne stope na kredite u komercijalnim bankama rasla je i kreditna zaduženost stanovništva, koja je u 2017. godini zabilježila porast od 7,4%. U posljednje četiri godine razina kreditnog rasta u sektoru stanovništva, uz izostanak značajnijeg rasta iskorištenosti limita po platnim karticama, kao i zaduženja po ostalim tipovima bankarskih proizvoda, doveli su do blagog povećanja udjela zaduženosti po kreditima u ukupnoj zaduženosti stanovništva u komercijalnim bankama.

Na kraju 2017. godine zaduženost po kreditima činila je 92,6% ukupnog zaduženja stanovništva u bankama.

Zanimljivo da je se zaduženost stanovništva po komisijskim kreditima i kreditnim karticama nastavila smanjivati. Za razliku od kreditnih kartica, po kojima se stanovništvo manje zadužuje u protekle četiri godine, u 2017. godini se povećao iznos iskorištenog limita po debitnim i karticama s odgođenim plaćanjem, tako da je ukupno zaduženje po platnim karticama neznatno veće u odnosu na kraj 2016. godine. U Centralnoj banci napominju kako krediti namijenjeni općoj potrošnji bilježe rast sedmu godinu uzastopno.