U HNŽ-u liječnici propisali skoro 100 000 kutija antibiotika za godinu dana

Koliko vas još uvijek uzima antibiotike na svoju ruku, odnosno, bez savjeta liječnika? Nažalost, istraživanja pokazuju kako veliki broj ljudi i dalje sam sebi određuje terapiju, što je u velikom broju slučajeva kontraproduktivno. Upravo zbog toga je Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ ovih dana pokrenuo kampanju s ciljem edukacije osiguranika o štetnosti uzimanja antibiotika bez valjanog razloga. Do problema dolazi kada antibiotici gube svoju učinkovitost zbog nepravilne uporabe. Svake godine diljem Europe umre oko 25 000 ljudi od infekcija bakterijama otpornim na antibiotike.

- Mnogo je razloga zašto antibiotici gube učinkovitost, no dva su glavna. Kao prvo, često uzimamo lijekove koji nam nisu potrebni. Antibiotici ne pomažu kod prehlade ili većine vrsta kašlja, no svejedno iz često uzimamo. Također, antibiotike ne uzimamo na propisani način. Primjerice, često se preskaču doze ili prerano prekida terapija kod prvih znakova izlječenja. Nikad ne treba čuvati antibiotik za neku buduću moguću bolest ili ga dati nekom drugom na korištenje - navodi se u upozorenju ZZO HNŽ. Prema dostupnim informacijama, u HNŽ-u se na pozitivnoj listi lijekova nalazi njih 14 iz skupine antiinfektiva  - antibiotika za bakterijske, gljivične i virusne infekcije. U 2017. godini propisano je 93 015 pakiranja antibiotika u vrijednosti od 745 834 maraka.

- Odgovornost za pretjeranu uporabu antibiotika podjednako snose i pacijenti i liječnici. Pacijenti se lako odlučuju na uzimanje antibiotika bez potrebne indikacije ili bez prethodne konzultacije sa liječnikom, a liječnici primarne zdravstvene zaštite često znaju primijeniti antibiotik i onda kada to možda nije prijeko potrebno (za neka virusna oboljenja), odnosno, ne pružaju pacijentu dovoljno informacija o načinu korištenja i važnosti uzimanja kompletne propisane doze antibiotika - pojašnjavaju iz ZZO HNŽ. Ističu i kako je poseban problem mogućnost kupovine antibiotika u nekim ljekarnama bez liječničkog recepta. Ova praksa je već ukinuta u zemljama regije, ali i u BiH. Zato antibiotici i dalje u pojedinim slučajevima prave više štete nego koristi, te stvaraju dodatne troškove zdravstvenom sustavu, a korisnike dovode do težih zdravstvenih komplikacija. ZZO HNŽ je pojačanim kontrolama zadnjih godina uspio smanjiti nepotrebno korištenje antibiotika, a kroz nove projekte pokušavaju poboljšati do sada ostvarene rezultate na ovome polju.

 

Izvor: pogled.ba

Pročitajte još