Većina tinejdžera iskusila kockanje, a pomoć traže ljudi u kasnim tridesetima

Kao ni u mnogočemu drugom, Bosna i Hercegovina nema ni približno precizne podatke o broju ovisnika o kockanju, pa ni o njihovoj strukturi. Neupitno je, međutim, kako je taj društveni problem u ekspanziji i da sve više ljudi, posebice mladih, pokazuje neki stupanj ove ovisnosti, piše Večernji list BiH.

Sportsko klađenje raste

Prema nekim istraživanjima, koja su još uvijek sporadična, u BiH i do osam posto tinejdžera već nekontrolirano kocka, a čak 70 posto mladih iskusilo je kockanje. Među njima je nemali broj onih kojima će ta vrsta “zabave” prijeći u naviku, a potom moguće i u ovisnost. Kockanje i igre na sreću rasprostranjeni su i među odraslom populacijom. Podaci kompanija koje priređuju igre na sreću potvrđuju da konstantno raste zanimanje za sportske kladionice, ali i druge vrste igara gdje je brzo poznat rezultat. Problem nastaje kada zabava preraste u ovisnost, što potom utječe na sve, od pojedinca i obitelji do društva u cjelini. Pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez kaže kako problem ovisnosti o kockanju još nije prepoznat u društvu.

 

- Podaci kojima se već sada raspolaže prilično su alarmantni. Svjesni smo sve većeg udjela građana BiH u kockanju i igrama na sreću. To nas tjera na preventivne aktivnosti, da razmislimo o svim društvenim mjerama, politikama i zakonodavstvu, da učinimo znatno više, pogotovo u pogledu mlađe populacije jer kockanje je i dijagnostički poremećaj. To značajno utječe i na obitelj i društvo - ističe Čerkez.

Patološki kockari

BiH kao relativno siromašna zemlja pogodno je tlo za razvoj ovisnosti o kockanju i igrama na sreću koje ljudi, u nedostatku druge perspektive, vide kao priliku za rješavanje egzistencijalnih problema. Na prevenciji i liječenju malo se radi iako u oba entiteta dio naknada od priređivanja igara na sreću država usmjerava u projekte različitih udruga koje se, između ostalog, bave i ovom vrstom prevencije. Jedan od rijetkih projekata sustavne pomoći osobama koje imaju problema s patološkim kockanjem je uspostava linije za pomoć, za što su zaslužni tuzlansko Sveučilište i Lutrija BiH. Najčešće pomoć traže ljudi starosti od 35 do 40 godina kojima je kockanje ugrozilo brak i obitelj. Sa sličnim problemom se suočavaju i susjedne zemlje.

Istraživanja, poput onog koje je proveo Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar” 2011. godine na većem uzorku stanovnika RH, upućuju da je još tada 1,5 posto osoba starijih od 14 godina imalo problem s igranjem igara na sreću. Informacije iz Srbije govore o još većem broju patoloških kockara.

Izvor: Večernji list