Žena bez posla za prvo dijete ostaje bez pomoći ako muž ima plaću veću od 600 KM
Pravo na porodiljnu naknadu za nezaposlenu ženu kao i dječji doplatak ostvarivat će i obitelji koje nemaju prebivalište, ali trenutačno žive u Federaciji Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH.
Zakon o materijalnoj potpori obiteljima s djecom u FBiH propisuje kako stranom državljaninu kojemu je odobren stalni boravak na teritoriju Federacije pripadaju prava iz ovog zakona pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom i ako je isto pravo regulirano sporazumom o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i zemlje porijekla, odnosno mjesta prebivališta stranog državljanina.
"Strani državljanin kao član zajedničkog kućanstva, u postupku ostvarivanja prava iz ovog zakona, dužan je dokazati da ne ostvaruje po istoj osnovi prava u mjestu svog prebivališta, odnosno u zemlji porijekla", navodi se u Zakonu o materijalnog potpori obiteljima s djecom u FBiH koji je nedavno na svojoj sjednici usvojila Vlada Federacije BiH te ga uputila u daljnju proceduru. Dalje se navodi kako strani državljanin kojemu je priznata međunarodna zaštita u BiH prava iz ovoga zakona ostvaruje sukladno odredbama pravilnika o načinu ostvarivanja prava na socijalnu pomoć osobama kojima je priznata međunarodna zaštita u Bosni i Hercegovini.
Jednako kao i državljani BiH i stranci će, da bi ostvarili pravo na dječji dodatak, morati ispunjavati određene kriterije. Pravo na dječji dodatak, pod uvjetima propisanim ovim zakonom, ostvaruje dijete do navršene 18. godine života. Uz to, kod mogućnosti ostvarenja ovog prava veliku će ulogu igrati mjesečna primanja članova obitelji. Tako će pravo na dječji dodatak moći ostvariti samo ona djeca koja žive u kućanstvima gdje ukupni mjesečni prihodi po članu zajedničkog kućanstva ne prelaze 20 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plaće u Federaciji za prethodnu godinu prema podatku Federalnog zavoda za statistiku. Ako uzmemo u obzir da se prosječna plaća proteklih mjeseci u Federaciji BiH kreće oko 1000 KM, da bi ostvarila pravo na ovu vrstu socijalnih davanja, obitelj čiji mjesečni prihod iznosi tih 1000 KM mora brojati barem pet članova, od čega najmanje jedno dijete starosti do 18 godina. Stupanjem na snagu ovog zakona visina dječjeg dodatka iznosit će 6 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plaće u Federaciji za prethodnu godinu prema podatku Federalnog zavoda za statistiku. Obitelj će imati pravo na uvećani dječji dodatak u iznosu od 8 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plaće u Federaciji za prethodnu godinu prema podatku Federalnog zavoda za statistiku ako ispunjava jedan od sljedećih uvjeta: da je dijete bez roditeljske skrbi sukladno propisima iz oblasti socijalne i dječje zaštite; da je dijete kojemu je nadležna institucija, sukladno propisima iz oblasti socijalne skrbi, utvrdila invaliditet u postotku od 90 posto ili 100 posto; da je dijete oboljelo od neke od bolesti koje se, prema propisima iz oblasti zdravstvene zaštite, svrstavaju u kategoriju bolesti većeg socijalno-medicinskog značaja, zaraznih bolesti, bolesti ovisnosti, sustavnih autoimunih bolesti ili neizlječivih ili teže izlječivih bolesti. I za pravo na porodiljnu naknadu određena je visina prihoda kućanstva. Tako neke porodilje, bez obzira na to što su nezaposlene, neće imati pravo na ovu naknadu.
Primjerice, žena koja rodi prvo dijete, a muž joj ima plaću veću od 600 KM i u njihovom kućanstvu ne živi nitko osim njih troje, neće moći primati porodiljnu naknadu za nezaposlene rodilje u trenutku kada je prosječna plaća u FBiH oko 1000 KM. "Korisnik prava na novčanu pomoć nezaposlenoj rodilji može ostvariti pravo na novčanu pomoć pod sljedećim uvjetima: ako je prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili se nalazi na redovitom školovanju, odnosno ako se na evidenciji Porezne uprave ne vodi kao zaposlena osoba te ako mjesečni prihodi po članu zajedničkog kućanstva ne prelaze 20% prosječne isplaćene mjesečne neto plaće u Federaciji za prethodnu godinu prema podatku Federalnog zavoda za statistiku", navodi se u ovom zakonu.