Kolovoz 11, 2022

Radarske kontrole u HNŽ-u za travanj 2019.

MUP HNŽ-a rasporedio je radarske kontrole do kraja mjeseca travnja 2019. na području općine Stolac. Radar će se nalaziti:

stolac.co

VIDEO: Radovi na cesti Stolac-Neum idu brže od planiranog

Nakon što je na području općine Neum još davno počela izgradnja ceste Stolac – Neum, uskoro bi, saznaje Oslobođenje, trebalo da počnu i radovi u općini Stolac.

U Cestama Federacije BiH potvrdili su da je u tijeku evaluacija ponuda za dionicu puta na području Stoca, koja će biti dugačka nešto više od osam kilometara.

Radovi na dva lota u dijelu koji pripada općini Neum u punom su jeku, ističu, a ukoliko vremenske prilike budu dozvoljavale, trebali bi se okončati već do kraja travnja. Radovi na poddionici Stari Neum – Babin Do, u dužini od 5,3 kilometra i Babin Do – Oštrovac, dugoj 1,7 kilometara, te na tunelu Oštrovac u završnoj su fazi. Istovremeno je u planu i završetak radova na poddionici Oštrovac – Broćanac, dugačkoj oko pet kilometara.

Izvršni direktor za ekonomske i pravne poslove u JP Ceste FBiH Bekir Isaković ističe da je u tijeku i evaluacija ponuda za dionicu od Drenovaca do Stolova. U ovom dijelu Neuma davno je okončan proces eksproprijacije zemljišta.

“Već je objavljen tender za tu dionicu. Također, radi se na eksproprijaciji zemljišta prije tunela Žaba. Još je upitno 12 kilometara zemljišta. Kada to riješimo, imati ćemo odriješene ruke za rad na području Neuma. Sredstva za cestu davno su osigurana”.

Konačan završetak radova na obje strane puta, odnosno njezino otvaranje zavisit će ističe, ponajviše upravo od eksproprijacije, jer je ona ključ za tendere.

“Bez eksproprijacije nemamo ni dokaze koje moramo predočiti kreditorima. I to je, ustvari, jedino što nas donekle usporava u naumu da završimo kompletnu cestu. Problem je što direktno ne možemo utjecati na to. Eksproprijacija je, podsjećam, nadležnost lokalnih zajednica”, dodaje.

Najveći zamah na ovom projektu je izgradnja tunela Žaba dugačkog 975 metara. Radove izvodi konzorcij Euro- Asfalt-HP Investing. Tunel i dvije ceste u dužini od 525 i 1.125 metara koštati će oko 23 mil KM, a radovi na tunelu Žaba dosad odvijali i brže od planiranog. Novi radovi počeli su u kolovozu 2018, a predviđa se da će cesta biti završena u narednoj godini.

Druga liga: HNK Stolac remizirao na gostovanju kod Sloge iz Uskoplja

Nogometaši u Drugoj ligi FBiH, skupina jug proteklog vikenda igrali su utakmice 16. kola. Posušje je pobjedom na gostovanju kod Branitelja zadržalo prvo mjesto sa bodom više od drugoplasiranog Klisa koji je na svom travnjaku porazio Neum. Stolac je u Uskoplju remizirao sa Slogom 2:2 a domaći su poveli autogolom Perića, da bi izjednačio Previšić sa 11 metara. Novo vodstvo domaćima donosi Vladimir Grubeš, a konačnih 2:2 u posljednjim minutama postavio je Martin Puljić. U idućem kolu na domaćem terenu Stolac dočekuje Ramu.

Rezultati 16. kola Druge lige Federacije BiH, skupina jug:

Branitelj – Posušje 1:2
Troglav – Grude 3:0
Klis – Neum 2:0
Bjelopoljac – Kamešnica 1:1
Rama – Tomislav 2:1
Sloga Gornji Vakuf Uskoplje – Stolac 2:2
Turbina – Brotnjo 1:3

Ljestvica:

1. Posušje 41
2. Klis 40
3. Brotnjo 30
4. Rama 29
5. Neum 29
6. Troglav 27
7. Tomislav 24
8. Sloga Uskoplje 24
9. Bjelopoljac 21
10. Branitelj 15
11. Kamešnica 12
12. Stolac 9
13. Grude 8
14. Turbina 6

Parovi sljedećeg kola:

Bjelopoljac – Branitelj
Grude – Posušje
Neum – Troglav
Kamešnica – Turbina
Tomislav – Klis
Brotnjo – Sloga Uskoplje
Stolac - Rama

Nikola Marijanović pobjednik Federalnog natjecanja iz matematike

Nikola Marijanović, učenik 2. razreda gimnazije, pobjednik je 26. Federalnog natjecanja iz matematike u konkurenciji učenika drugih razreda. Sara Davtbegović iz Zenice te Miron Leko i Iva Marić iz Mostara pobjednici su u ostalim kategorijama na natjecanju koje je u subotu 30. ožujka održano u Mostaru. Na natjecanju je sudjelovalo oko 230 učenika iz srednjih škola koje nastavu izvode na hrvatskom jeziku i po hrvatskom nastavnom planu i programu.

Natjecali su se mladi matematičari iz HNŽ, ŽZH, ŽSB, ŽZ, HBŽ te učenici katoličkih školskih centara iz Žepča, Travnika, Tuzle, Sarajeva, Zenice, Bihaća kao i učenici Franjevačke klasične gimnazije iz Visokog.

Natjecanje je održano u Gimnaziji fra Grge Martića, a organizator je bila Udruga matematičara ''Ruđer Bošković''. Prvoplasiranima je, osim diploma, pripala i novčana nagrada od 100 KM. Drugoplasirani su osvojili 75, a trećeplasirani 50 KM.

1. razred: Sara Davtbegović (KŠC ''Sv. Pavao'', Zenica) Anastasija Ferraby (Franjevačka klasina gimnazija Visoko) Luka Džalto (gimnazija, Srednja škola Čapljina)

2. razred: Nikola Marijanović (Opća gimnazija Stolac) Iva Spajić (Srednja škola A.B. Šimića, Grude) Katarina Hrkać (Gimnazija fra Dominika Mandića, Široki Brijeg)

3. razred: Miron Leko (Gimnazija fra Grge Martića, Mostar) Matija Tomić (KŠC ''Don Bosco'', Žepče) Marija Milanović (opća gimnazija, Srednja škola ''I.G. Kovačić'', Kiseljak)

4. razred: Iva Marić (Gimnazija fra Grge Martića, Mostar) Krešimir Matić (opća gimnazija, Srednja škola ''Vitez'', Vitez) Ana Stojkić (Gimnazija fra Grge Martića, Mostar)

ssstolac

Intervju načelnika Stoca za Večernji; o projektima, turizmu, odlascima..

O realiziranim projektima, onima koji se tek trebaju realizirati, budućim planovima, strategiji razvoja općine Stolac, turizmu, stanju na tržištu rada..., ali i trenutačnom stanju u BiH razgovarali smo s načelnikom općine Stolac Stjepanom Boškovićem.

Proračun za 2019. godinu veći je u odnosu na prošlu. U što će se novac usmjeriti, koji projekti imaju prioritet?

- Mi smo u 2018., a nastavit ćemo i u 2019. godini kroz više kapitalnih projekata, poboljšali infrastrukturu općine Stolac koja se odnosi na podizanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta kroz navodnjavanje odnosno stvaranje uvjeta za intenzivno bavljenje poljoprivredom. To je projekt izvlačenja vode iz Bregave na Dubravsku visoravan. Vrijedan je 420.000 KM i u tijeku je. Mislim da bi trebao biti završen do kraja godine. U tijeku je završetak i treće faze vodovoda Dubravska visoravan, točnije pitke vode u općini Stolac. To je projekt koji zajednički povodimo s Općinom Čapljina. U početku je bilo zamišljeno da i Grad Mostar sudjeluje u realizaciji, no ipak je ostalo na tome da samo općine Stolac i Čapljina provode projekt.

Još neki projekt koji biste izdvojili?

- Projekt koji je svakako vrijedan spomena je ulaganje u industrijsku zonu Hodovo za što je izdvojeno 250.000 KM. Uz to, valja spomenuti i ulaganje u lokalne ceste, a s druge strane tu je izgradnja magistralne ceste Stolac - Neum, za koju je izdvojen iznos od 17,5 milijuna maraka.

Spomenuli ste poduzetničke zone. Koliko ih ima u Stocu? 

- Trenutačno imamo dvije poduzetničke zone. Jedna je u gradu Stocu, koja je preopterećena privatizacijom. Budući da je u toj zoni stvoreno takvo ozračje da više nitko u njoj i ne radi, lokalna vlast odlučila je pokrenuti novu poduzetničku zonu Hodovo. Prije 10 godina donijeli smo regulacijski plan

Kakav je način funkcioniranja u drugoj zoni?

- Zona Hodovo drukčije funkcionira. Prvotno smo podijelili zonu u dva dijela. Jedan dio namijenjen je za solarna polja i u toj zoni 66 domaćih i stranih investitora kupilo je zemljišta gdje grade solarne elektrane. Danas imamo oko pet MW električne energije koju dajemo u sustav iz tih solarnih elektrana, a plan je da u budućnosti imamo 25 MW. Nadam se kako ćemo to završiti jer to ne ovisi samo o nama. Osim privatnih investitora, tu su i javna poduzeća koja trebaju tu energiju prihvatiti i proslijediti je dalje u mrežu.

Što je s drugim dijelom zone? 

- Drugi dio zone zamišljen je za gospodarsko-poslovne objekte i trenutačno imamo dvije tvrtke koje rade. Cijelo zemljište je prodano investitorima, a nadam se da će, nakon strateškog projekta izgradnje ceste i dovođenja infrastrukture, uslijediti i gradnja objekata. Budući da je kapacitet zone popunjen, nedavno je Općinsko vijeće donijelo odluku o donošenju novih regulacijskih planova za proširenje zone kako bi se stvorili uvjeti i za nove investitore. Imamo prostora za nove ulagače i osigurat ćemo im uvjete da svoju poslovnu aktivnost nastave razvijati i u općini Stolac.

Nedavno ste usvojili i strategiju razvoja općine Stolac. Što biste izdvojili kao najvažnije iz tog strateško-planskog dokumenta? 

- Tim koji je bio sastavljen od privatnoga sektora i nas iz uprave, ali i svih zainteresiranih strana, jasno je utvrdio da se razvoj Stoca treba usmjeriti na turizam i poljoprivredu kao zajedničko vezivanje i iskorištenje sve te kulturno-povijesne baštine koju imamo. U funkciju moramo staviti i razvoj malog i srednjeg poduzetništva, očuvanje okoliša, a sve u cilju razvoja već navedenih dviju grana. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva već se događa u zoni. Vidimo da se razvija i u tom smjeru treba ići. Isto tako, uvidjeli smo da bi razvoj turizma i poljoprivrede kao dviju strateških grana mogao biti pokretačka snaga stvaranja boljih uvjeta života u Stocu.

Kakvo je sada stanje kada je riječ o turizmu?

 - Na nedavnoj sjednici Općinskog vijeća javna ustanova, čija je zadaća čuvati kulturnu baštinu i promovirati je kroz nekropolu stećaka Radimlja, izvijestila je da imamo povećanje broja turista, kao i prihoda, za oko 30 posto u 2018. u odnosu na godinu ranije. Razlog tome je vjerojatno UNESCO-ova zaštita. Ali mi i u ovoj godini očekujemo povećanje broja turista. Naravno, razvoj turizma ne može se samo oslanjati na općinu Stolac ili na javne ustanove. Aktivno radimo na uključenju privatnoga sektora, stoga se nadam da će investitor koji je kupio stari hotel i zemljište oko njega uskoro krenuti u izgradnju novog hotela i stvoriti uvjete za aktivniji razvoj turizma u Stocu jer su nam smještajni kapaciteti sve potrebniji.

Trend povećanja dolazaka turista itekako je pohvalan. No, kakvo je stanje kada je riječ o odlascima domaćih stanovnika? Radi li se što na tom planu? 

- Naravno, svi se trudimo kako bismo taj trend zaustavili ili na neki način usporili, posebice kada je riječ o mladim i obrazovanim kadrovima. Našoj mladeži pokušavamo kroz našu upravu, ali i ostale institucije te obavljanje volonterskog rada, jer svi znamo koliko je važno prvo radno iskustvo, a s druge strane i kroz poslovnu zonu, stvoriti uvjete za nova radna mjesta i bolje uvjete života kako bismo usporili trend odlazaka, ali s druge strane i potaknuli one koji su otišli na povratak.

Odlasci dovode i do pada nataliteta lokalne sredine. Bilježi li se rast ili pad? 

- Naša općina ulazi u prosjek uže regije u kojoj se nalazimo. Nije Stolac ni po čemu drugačiji od Čapljine ili neke druge općine. Činjenica je da je nama koliko olakotna toliko i otežavajuća okolnost što se nalazimo u blizini Dubrovnika, pa velik broj ljudi živi na toj relaciji. Gledajući župne statistike, vidljivo je da je veći broj rođenih nego umrlih. No, s druge strane, nije rijetko ni da se djeca rođena u Dubrovniku krste u Stocu, tako da ne možemo to uzeti kao adekvatan podatak. Uspoređujući podatke, mogu reći da nije drastično u odnosu na ranije godine.

Određeni dio novca izdvajate za stipendiranje studenata. Je li i koliko broj studenata u opadanju? 

- Za studente godišnje izdvajamo 40 do 50 tisuća KM i to radimo već nekih 10 godina neovisno o broju studenata. Kada je riječ o izboru, vjerujem da je način svugdje isti. Jednostavno se moraju ispuniti zadani kriteriji. Svi oni koji ispunjavaju naše uvjete, po odluci dobiju naknadu za tu godinu studija. Svake godine, rekao bih, pokušavamo pratiti naše studente u njihovu školovanju, olakšati prvenstveno njima, a onda i roditeljima, da sa što manje muke završe željeni studij. Na kraju krajeva, i kao općina stvaramo uvjete da kroz novi akademski obrazovani kadar imamo u budućnosti pokretačku snagu u razvoju Stoca.

Na nedavnoj sjednici našlo se i izvješće o Domu zdravlja Stolac. Susrećete li se s nedostatkom zdravstvenih djelatnika? 

- Da, na nedavnoj sjednici ravnatelj Doma zdravlja predstavio nam je stanje u zdravstvu. Razgovarano je o financijskom stanju, budućnosti, ali i s problemima s kojima se već sada susreću. Točnije, kako u doktorskom, ali i ostalom zdravstvenom kadru, pokriti sve osnovne funkcije Doma zdravlja kada je riječ o primarnoj zaštiti. Stolac ima i Centar za osobe s posebnim potrebama što također, uz socijalni, predstavlja i vid zdravstvene skrbi. Plan nam je s liječnicima koji završavaju studij ove ili čak iduće godine na neki način pokriti kapacitete Doma zdravlja da na taj način eliminiramo nedostatak kadra. Postoji i druga stvar. Da bismo naše liječnike zadržali, moramo im prvenstveno osigurati bolje uvjete rada, što bi na kraju rezultiralo njihovim ostankom, a s druge strane i naši pacijenti imali bi bolju zdravstvenu skrb.

Vaše mišljenje o trenutačnom stanju u BiH? 

- Budući da ni sada, toliko vremena od izbora nemamo konkretne vlasti, počevši od županija pa do države, lokalnim zajednicama nije lako. I dok svi živimo u iščekivanju formiranja vlasti, s druge strane to nosi posljedice jer nema ozbiljnog rada, ozbiljnog posla… Lokalne zajednice su prepuštene same sebi i trenutačno funkcioniramo samo temeljem zakona. Sve ostalo - planovi, programi, strategije... ne postoji. 

večernji.ba

Posljednje objavljeno

Iz stoca