Centar za mentalno zdravlje DZ Stolac: Potres i kako si pomoći?

Povodom potresa koji su uvukli strah u sve nas pronašli smo neke od savjeta u Centru za mentalno zdravlje Doma zdravlja Stolac te kako si olakšati i pomoći u ovim stresnim trenutcima.

Potres je traumatski događaj koji je izvan našeg uobičajenog iskustva koji predstavlja prijetnju životu, zdravlju i sigurnosti nama osobno ali i nama bliskim ljudima. Nepredvidivost potresa i činjenica da se na potres ne možemo pripremiti dodatno slabi naše mogućnosti prilagodbe i ugrožava naše mentalno zdravlje.

Potres ali i gubitak člana naše zajednice izazvao je jake emocionalne i fiziološke reakcije. Ljudi mogu osjećati tjeskobu, strah, tugu, razdražljivost. Što god da u ovom trenutku osjećamo, to je potpuno u redu. Možemo biti zbunjeni i rastreseni, teže se koncentriramo. Stalno smo na oprezu, trzamo na svaki zvuk, neki se povlače u sebe, drugi pojačano razgovaraju o događaju dok se neki ponašaju kao da se ništa nije dogodilo. Osjećaju da se tresu, da se tlo još trese, netko spava odjeven s ruksakom. U danima nakon potresa psihologijske poteškoće su normalna reakcija na „nenormalne okolnosti“.

Važno je da imate razumijevanja za sebe i svoje emocije te pokušajte si pomoći na neke od sljedećih načina.

- Premda ne možemo utjecati na to hoće li se potres dogoditi ili ne, imamo kontrolu nad tim što napraviti ako se dogodi. Jedina psihološka pomoć za potres je biti pripravan u fizičkom smislu. Možemo izraditi plan za slučaj ponovnog potresa. Osigurati ruksak s najbitnijim stvarima (baterije, lijekovi, dokumenti), dogovoriti da se sklonimo na sigurno mjesto u kući ili stanu i sl. Pravljenjem plana kreiramo osjećaj kontrole nad situacijom.

- Strukturirajte dan što je više moguće. U trenucima nepredvidivosti važno je imati osjećaj sigurnosti koji može pružiti uobičajena obiteljska struktura i rutina koliko god nam se činilo malim. Poput vremena obroka, odlazaka na spavanje, priče prije spavanja djeci i druge aktivnosti koje ste radili i prije traumatskog događaja.
- Pokušajte se usmjeriti na jednostavne i konkretne aktivnosti nad kojima trenutno imate kontrolu (pospremanje, igra s djecom). U ovakvim situacijama bitno je zaokupiti se drugim aktivnostima i odmaknuti misli od cijele situacije koliko je to moguće.
- Ne zaboravite jesti, piti dovoljno tekućine i spavati. Ukoliko imate poteškoće sa spavanjem možete potražiti liječničku pomoć.
- Dosjetite se što vam je do sada pomagalo u teškim situacijama (poziv ili druženje s bliskim osobama, molitva, šetnja...). Ostanite povezani s drugima.
- Pružite praktičnu pomoć drugima (odlazak u trgovinu, čišćenje posljedica potresa i sl.). Ne sramite se zatražiti pomoć.
- Iako svi imamo potrebu za najnovijim informacijama i vijestima potrebno je da kontroliramo što i koliko konzumiramo. Društvene mreže koristite za pružanje utjehe i međusobnu podršku. Informirajte se putem provjerenih izvora. Ograničite vrijeme provedeno na televiziji i internetu. Aplikacije za praćenje potresa nam daju lažni osjećaj kontrole, one nažalost ne mogu predvidjeti potres već nam javljaju da se dogodio. Stalno provjeravanje nas dodatno usmjerava na opažanje drhtanja tla, stoga pokušajte bez njih.
- Ako osjetimo da smo previše uznemireni može pomoći da usmjerimo pažnju na svijet oko sebe. Usmjeriti se na pet osjetila tako da nabrojimo 5 predmeta koje vidimo oko sebe, 4 stvari koje možete dotaknuti, 3 zvuka koja možete čuti, 2 stvari koje možete pomirisati i 1 stvar koju možete okusiti.
- Usmjeriti se na duboko disanje. Stavite jednu ruku na prsa, a drugu na trbuh. Dišite polako i duboko kroz nos, dopuštajući trbuhu da se poveća. Nakon par udisaja i izdisaja, krenite udisati zrak kroz nos, a izdisati kroz blago otvorena usta. Jako polagano – udisaj kroz nos, izdisaj kroz usta. Vodite računa da izdisaj traje duplo duže od udisaja

Ne smijemo u ovim trenucima zaboraviti na naše najmlađe. Potrebno je nakon potresa objasniti djeci što se dogodilo, što je potres i kako reagirati. Možemo pronaći edukativne animirane filmove koji na djeci prikladan način objašnjavaju potres (kao npr. objašnjenje da je Zemlja poput velike slagalice čiji se dijelovi ponekad malo rasplešu). Koliko god željeli reći djeci da se ništa nije dogodilo i da se više neće ponoviti potrebno je da budemo iskreni. Zamislite da doživite potres, a da ne znate što je to i kako do toga dolazi. Odrasli ponekad misle da djeca ne razumiju pa ih neće dotaknuti, ali moramo znati da to nije istina. Djeci jednako teško pada osjećaj neizvjesnosti i straha i kada vide da su roditelji zabrinuti. Djeca na stres i traumu mogu reagirati tako da se povuku, ne žele razgovarati, izgube interes za dosadašnje aktivnosti, mogu imati strah od odvajanja od roditelja i/ili željeti spavati s roditeljima, a mogu imati i agresivne reakcije. Promatrajte hoće li se simptomi smiriti, pogoršavati ili će s vremenom nestati.

Bez obzira što djeca i odrasli sada mogu pokazivati razne stresne reakcije, ipak imajmo na umu da će se kod većine nakon uspostavljanja fizičke sigurnosti, uz podršku obitelji, vraćanjem na svakodnevne životne aktivnosti poput povratka na posao, školu ili vrtić te uz strukturu dana vratiti normalnom funkcioniranju.
Ukoliko osjetite da su vas emocije preplavile, želite razgovarati s nekim o svojim osjećajima ili osjećate da ne možete sebi pomoći ne oklijevate se obratiti službi Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Stolac.

Budite blagi i strpljivi prema sebi.

stolac.co

Posljednje objavljeno

Iz stoca