Iznad župne kuće u Prenju nalazi se najstarija pučka škola u Istočnoj Hercegovini. Školstvo i pismenost bilo je vezano uz Crkvu, osobito u tursko vrijeme.

Tako se uz župe veže cjelokupna pismenost i obrazovanje katoličkih vjernika. Austro-Ugarska je nastojala pomoći katoličkim školama za vrijeme Turske. Ta se pomoć odnosila poglavito u doniranju knjiga. Vice-konzul iz Mostara Josip Dubravčić piše, 1857. godine, apostolskom vikaru don Viti (Vidoju) Maslaću kako je austrijska vlada spremna donirati knjige za škole gdje one postoje.

Da je do realizacije pomoći došlo doznajemo u pismu vice-konzula Dubravčića, iste godine, don Vidoju u kojem ga s radošću izvještava kako je vlada poslala knjige za katoličke škole u Hercegovini. Iz prepiske don Vidoja i vice-konzula Dubravčića s velikom sigurnošću možemo reći kako je prva javna škola na području Trebinjsko-mrkanske biskupije bila u župi Dubrave, današnja župa Prenj.

O novoj školi don Vidoje je pisao 1857. godine u Rim kardinalu Barnabou, prefektu kongregacije Propaganda fidei. U tom dopisu don Vidoje piše da škola ima 30 učenika, traži pomoć za školu, a učitelja plaća on sam. Da je zasigurno škola bila u Prenju potvrđuje i pismo biskupa Vinka Čubranića don Lazaru Lazareviću u kojem nalaže da se knjige iz škole koja se nalazi u Dubravama prenesu u Stolac.

U spomen na vrijednu kulturnu baštinu odlučeno je ovu najstariju školu sanirati. Škola je bila u jako lošem stanju stoga obnova zahtjeva više faza. Završena je obnova zidova i izlivena betonska ploča na krovu i tako pripremljen teren za nastavak radova.